Pretraga baze radova

FORMAT

BROJ STRANA

JEZIK

seminarski, diplomski i maturski rad word

 

17

 seminarski, diplomski i maturski rad srpski

WORDUKUPNOSRPSKI

 

Seminarski, diplomski i maturski rad

3494. Carine-Carinska-tarifa
(prve tri strane)


seminarski,diplomski,maturski rad besplatno free download

PREUZMI CEO RAD

 

Ako Vam treba edukativni materijal bilo da je to seminarski, diplomski , maturski rad, ili powerpoint prezentacija na nasim sajtovima ce te naci sve na jednom mestu . Svi Vam pruzaju samo ime za seminarski, diplomski ili maturski rad a mi Vam dajemo da pogledate svaki rad njegov sadržaj i prve tri strane u PDF-u tako da možete tacno da odaberete pravi rad bez promasaja. Nasa baza sadrzi svaki gotov seminarski, diplomski i maturski rad koji ce Vam ikada zatrebati, možete ga skinuti i uz njegovu pomoc napraviti jedinistven i unikatan rad. Ako u bazi ne nadjete seminarski, diplomski ili matruski rad koji Vam je potreban, u svakom momentu mozete naruciti da se izradi novi potpuno unikatan seminarski, diplomski ili maturski rad na linku novi radovi. Sva pitanja i odgovore možete dobiti na našem forumu kao i besplatan seminarski, prepricane lektire, puskice i pomoc. Za bilo koji vid saradnje ili reklamiranja mozete nas kontaktirati na kontakt formi.

WWW.DIPLOMSKI-RAD.COM

 

Tagovi: seminarski, seminarski radovi, diplomski, diplomski radovi, maturski, maturski radovi, master radovi, besplatni gotovi seminarski radovi, gotovi diplomski radovi, lektire prepricane, puskice, izrada seminarskih radova, maturskih radova, diplomskih radova, skripte, seminarski radovi iz, diplomski radovi iz ...


Pregled teme :

„Carinska profesija, jedna od najstarijih (dolazi odmah iza svešteničke, vladalačke i vojničke), izdražala je mnoge potrese i napade, ali je ostala, sačuvala se i razvila. Broj carinika i carinarnica pokazuje velečinu jedne države. U svemu tome je i veličina carinske profesije"....Ovim rečima završio je tekst na temu svoje profesije Veljko Velikić, carinski službenik iz Vršca, u listu „Carinik" novembra 1926. godine.
Ovakav stav našeg kolege s početka HH veka, utemeljen je na istorijskim činjenicama, jer je carina kao danak ili porezi bila poznata još u starom veku. Ubirala ih je država ili pojedini gradovi. Kod starih Grka u Atini plaćala se dažbina od 2% na uvoz i izvoz robe preko Pireja. Rimljani su ih takođe razrezivali kao državne i provincijske ili gradske. Još u rimsko doba carine su predstavljale značajan prihod državne blagajne. Na pojedinim saobraćajnim mestima u provincijama postojale su carinske postaje (stationes) gde je carina naplaćivana prilikom prolaska robe. Visina carine iznosila je 2,5% (quadrogesimo) od vrednosti uvezene robe. Naplata carinskih prihoda davana je i pod zakup, u početku čak zakupcima iz redova domicilnog stanovništva, a kasnije, od sredine II veka, naplaćivali su je službenici koji su u našim krajevima nosili naziv publicum portarii Illyrici et ripae Thraciae. U srednjem veku osim izvoznih i uvoznih, plaćala se i provozna, takoreći tranzitna carina.
Najstariji sačuvani carinski pravni zakon vezan za naše prostore jeste Dubrovački carinski statut – Liber statutorum doane – iz 1277. godine. Osim pravnih običaja i domaćih pisanih pravnih izvora, u Srbiji je već početkom HIII veka ušao u upotrebu prvi pisani pravni izvor vizantijskog porekla. Sava Nemanjić, sv. Sava, po proglašenju autokefalnosti srpske pravoslavne crkve 1219. godine izdao je Nomokanon, skup crkvenih i svetovnih pravnih propisa. Oslanjajući se na njega u vreme razvijene feudalne države 1349. godine, nastao je Dušanov zakonik, dopunjen 1354. godine, kojim je normiran najveći broj društvenih odnosa. Srednjovekovni srpski vladari naplatu carine obično su davali u zakup, najčešće Dubrovčanima, da bi se dolaskom Turaka na Balkan potpuno promenila i struktura prihoda. Najznačajniji je bio porez u novcu, takozvani desetak, u „zemaljskim proizvodima", radnoj snazi, „nahijski prirez", prihod od kazni i, na kraju, prihod od carina, prevoza i ribolova. Oslobođenjem od Turaka, prihod od carina i prevoza preko skela počeo se prikupljati prvi put u maju 1804. godine, kada je Karađorđe ustanovio carinarnicu sa skelom na Ostružnici. Kao i pod turskom vlašću, carina je iznosila 3%. Vazalna Srbija morala je svoje carinske tarife da sastavlja u skladu sa postojećim odredbama Portinih ugovora i Knez Miloš se u tom pogledu verno pridržavao Portinih uputstava.


Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
bolditalicizeunderlinestrikeurlimagequoteSmileWinkLaughGrinAngrySadShockedCoolTongueKissCry
smanji | povećaj

busy